BOSANSKI ENGLISH

Informacije

25.10.2017. - Intervju direktorice Energoinvesta, Bisere Hadžialjević, Nezavisnoj novinskoj agenciji ONASA


ONASA: Na poziciji generalnog direktora ste godinu i pol dana?

HADŽIALJEVIĆ: Da, ja sam od marta 2016. godine na poziciji direktora Energoinvesta i smatram da posao kojim se bavim, odnosno ova vrsta biznisa, nije djelatnost za dnevne novinske objave i samoreklamiranja. Međutim, pošto se ovih dana neki mediji uporno bave Energoinvestom smatrala sam da je ispravnije da na ovaj način prezentiram poslovne informacije o Energoinvestu, a takođe da obraćanjem podstaknem odgovorne u Vladi i institucijama države da poduzmu akcije, za koje smo mi iz Energoinvesta odavno dali veći broj konkretnih inicijativa, koje su do sada ostale na obećanjima.

ONASA: Naše prvo pitanje je da li Energoinvest može opstati i kakva mu je perspektiva?

HADŽIALJEVIĆ: Činjenica je da smo mi u Energoinvestu, u periodu kada sam preuzela dužnost direktora, imali najteži period u poslovanju do sada. Preda mnom je bio veliki zadatak koji je podrazumijevao stabilizaciju poslovanja i podsticaj realizacije projekata, zaustavljanje i zatvaranje svih slavina nepotrebnih troškova, a takođe i podnošenje krivičnih prijava za radnje koje su počinjene u neposrednom periodu prije mog imenovanja, za neodgovorno i nesavjesno poslovanje. Takođe, trebalo je imati snage i hrabrosti za odupiranje određenim inicijativama za preuzimanje pojedinih atraktivnih dijelova biznisa Energoinvesta, koji su postali meta određenih interesnih grupa. Nesporno je da i danas još izlazimo iz problema koje smo naslijedili, ali je, takođe, nesporno da su svi trendovi poslovanja preokrenuti u pozitivnom smjeru. S toga je moj odgovor na vaše pitanje, da li Energoinvest može opstati, čvrsto DA, MOŽE i TREBA. I naravno, Energoinvest treba nastaviti da bude jedan od ključnih nosilaca i perjanica bosansko hercegovačke privrede. Za mene je hipoteza, Bosna i Hercegovina bez Energoinvesta nezamisliva i porazna. Potporu za optimizam i gornju tvrdnju, vidim u činjenicama i prednostima Energoinvesta koje vam želim posebno naglasiti. Uprkos brojnim negativnim raspletima koji su se desili Energoinvestu u neposrednoj prošlosti, današnji Energoinvest ne živi na lovorikama ranijeg giganta, nego vlastitom radu i projektima koje i dalje realizuje širom svijeta, a koje ću vam u nastavku razgovora posebno i navesti. Energoinvest posjeduje i dalje najveću koncentraciju stručnog i organizacionog znanja i iskustva u realizaciji kompleksnih projekata, u današnjoj Bosni i Hercegovini. Energoinvest posjeduje internacionalno prepoznatljivo ime i renome stečen putem uspješno realizovanih projekata širom svijeta, kako ranije tako i u neposrednoj prošlosti i sadašnjosti. Energoinvest posjeduje potrebu i mogućnost za uvođenjem novih tehnologija koje i danas uprkos svim poteškoćama uvodi i pokreće. Energoinvest ima brojne prijatelje širom svijeta koji imaju motiv i potrebu da pomognu da se održi vrijednost i veličina kakva je Energoinvest. Naravno u nastavku razgovora ću vam navesti i preduslove koje treba ispuniti, da bi gore navedena tvrdnja bila u potpunosti i ostvarena. Neki od preduslova su u rukama Energoinvesta, ali brojni, koji su izuzetno važni, nisu. Sigurno je jedno, a to je da bez ispunjenja i jednih i drugih preduslova uspjeh nije moguć.

ONASA: Naveli ste, kako kažete, brojne negativne rasplete koji su se desili Energoinvestu u neposrednoj prošlosti. Radi boljeg razumijevanja da li možete ukratko navesti one najznačajnije?

HADŽIALJEVIĆ: Da, ovdje mislim na presudno značajna dešavanja kroz koja je Energoinvest prošao u periodu rata, kao i nekoliko poratnih faza. Kao neposredna posljedica rata, desio se gubitak kontrole i vlasništva nad najkrupnijim dijelovima i fabrikama Energoinvesta, izvan, ali i unutar same BiH (Aluminijski kompleks Mostar, Glinica Zvornik, Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča, Fabrika transformatora Črnuće itd.). Neposredno poslije rata nastavlja se rastakanje Energoinvesta prihvatanjem koncepta da veliki sistemi nemaju budućnost, pa se tako odlukama Vlade Federacije BiH iz sastava Energoinvesta izvajaju prvo Energopetrol kao najznačajnija finansijska potpora Energoinvesta, zatim odvajaju jedna po jedna fabrike, kao sto su Armature, TAT, VMC, TDS itd. Rezultat takvih odluka je vidljiv danas, kada niti jedna od navedenih fabrika više ne postoji. Status Energopetrola i dešavanja oko njega su vam poznati. Na taj način Energoinvestov portfolio, a samim tim i djelatnost, se svela na Inženjering djelatnost u domenu izgradnje energetskih objekata. Naravno, ovoj istoriji dodajte i sve terete koje je sadašnji Energoinvest preuzeo kao pravni slijednik velikog Enegoinvesta, koji su rezultirali krupnim finansijskim obavezama, sudskim sporovima i sl. Moram naglasiti da je i ovakav osakaćeni i kondenzovani Energoinvest, zahvaljujući svom temelju i vitalnom unutarnjem duhu, preživio i krenuo putem konsolidacije i napretka. Od završetka rata na ovamo, dobijaju se i realizuju brojni poslovi na svjetskom tržištu i u konkurentskim uslovima, u Libiji, Iraku, Etiopiji, Tanzaniji, Alžiru, Srbiji, Albaniji, Crnoj Gori, Makedoniji itd. Naročito u domenu projekata dalekovoda, trafostanica, energetskih postrojenja, telekomunikacija i slično. Nažalost, trend oporavka i razvoja značajno je usporen i narušen posljednih godina kada su do izražaja došli svi negativni efekti upravljanja Energoinvestom, putem postavljenja stranačkih kadrova na rukovodna mjesta, njihove nekompetentnosti, a još više poremećenih poslovnih prioriteta i interesa koji su bili vrlo često na štetu Energoinvesta, a u korist pojedinaca ili političkih partija iz kojih su imenovani.

ONASA: Šta je onda sadašnjost Energoinvesta, odnosno koji su najznačajniji projekti od kojih Energoinvest danas živi i od kojih će živjeti sutra?

HADŽIALJEVIĆ: Da odmah naglasim da Energoinvest živi od prihoda koje ostvaruje po osnovu izvršenih projekata i usluga i to na svjetskim tržištima i po vrlo oštrim konkurentskim uslovima. Ovo naglašavam, jer neki novinari većinsko državno vlasništvo u Energoinvestu poistovjećuju sa javnim preduzećem i svim njegovim prednostima i privilegijama. Dakle, Energoinvest danas realizuje poslove u nekoliko zemalja svijeta. Najvažniji aktuelni poslovi Energoinvesta su: Projekat izgradnje dalekovoda 400 kV u Tanzaniji investicione vrijednosti 40 miliona USD, Projekat izgradnje 400kV trafo - stanice u Alžiru investicione vrijednosti od 55 miliona eura, Projekat izgradnje dalekovoda 220 kV u Etiopiji u vrijednosti od 15 miliona eura, projekti u Crnoj Gori, Albaniji itd. Svaki od navedenih projekata je dobijen u oštroj međunarodnoj konkurenciji, gdje je Energoinvest uspio zadobiti povjerenje moćnih lokalnih Elektroprivreda, kao sto su Tanesco u Tanzaninji, Sonelgaz u Alžiru, EEP u Etiopiji, CGES u Crnoj Gori, OST u Albaniji, a realizuju se po principu EPC (ključ u ruke) što predstavlja najzahtjevniju formu za inženjering kompaniju. Iz ovih podataka se možete uvjeriti da je Energoinvest u međunarodnim okvirima još uvijek jedina BH kompanija koja je u stanju ugovoriti i realizovati projekte investicione vrijednosti više od 50 miliona USD. Mi očekujemo da ćemo u narednim danima biti u prilici da objavimo i dodjelu novih poslova Energoinvestu na dvije vrlo aktuelne ponude u Tanzaniji i Albaniji, značajnih investicionih vrijednosti. Istovremeno nažalost, Energoinvest nema niti jedan projekat iole značajnije investicione vrijednosti u vlastitoj zemlji, iako se takvi projekti značajne vrijednosti realizuju u zemlji. Ako me pitate za osnovnu razliku “onoga” Energoinvesta i Energoinvesta danas, ona se upravo najviše ogleda u neuporedivoj podršci i povjerenju koju je Energoinvest imao nekad u vlastitoj zemlji, u odnosu na danas. I to je jedna od stvari na koju sam mislila govoreći o preduslovima potrebnim za uspjeh, a koji su u rukama ove države.

ONASA: Možete li nam detaljnije pojasniti nedostatak podrške i navesti i, kako kažete, druge faktore na koje nemate uticaj, a koji vas opterećuju u poslovanju?

HADŽIALJEVIĆ: Vidite, kroz primjenu Zakona o javnim nabavkama dešava se nekoliko krupnih devijacija. Prvo, promovisana je praksa i pristup kojim se domaćim firmama gotovo onemogućava pretkvalifikacija na bitnim projektima, zbog tobožnjeg nedostatka iskustva i referenci, a u stvarnosti se odabire mnogo lošija strana firma, zbog vrlo konkretnih ličnih interesa. Na ovo se nadovezuje mnogo jači interes za firme u privatnom vlasništvu nego državnom, čak i u situacijama kada odluke o dodjeli posla donose javna preduzeća ili državne institucije, što zvuči paradoksalno, ali je interesno “logično”. U zadnjih godinu dana Energoinvestu se dogodilo najmanje pet puta, kada je bio prvorangirani na tenderu, da se posao dodjeljuje drugoplasiranoj privatnoj firmi, ili se tender poništava. Razloge možete i sami lako dokučiti, a isti su isključivo u domenu interesa pojedinaca i stranaka. Naravno da se u okolnostima o kojima govorim, pojavljuju novinski članci o Energoinvestu podstaknuti od strane raznih interesnih grupa, u kojima se Energoinvest želi predstaviti kao firma bez perspektive, u problemima i blokadama i slično. Na brojne devijacije, Energoinvest je više puta ukazivao odgovornima sa konkretnim pokazateljima i prijedlozima. Nažalost, uglavnom bez efekata. A suština je da bez projekta na domaćem tržistu nemate ni poslovnu stabilnost ni mogućnost dobijanja reference, što je preduslov svakoj poslovnoj stabilizaciji i uspjehu. Od drugih faktora koji su u nadležnosti države, navest ću vam još neke značajne. BiH je zemlja koja nema niti obezbjeđuje bilo kakvu izvoznu stimulaciju, što je nemjerljiv hendikep za izvoznike u sudaru sa konkurentima koji to imaju, a još veći problem zemlji koja ničim ne stimuliše izvoz. Na ovo se nadovezuje nedostatak bankarske podrške, jer čak i ono malo postojeće podrške koju je izvoznik poput Energoinvesta imao od domaćih banaka i finansijskih institucija, se sve teže i sporije realizuje, a uz to traži najčešće i prethodnu političku saglasnost, čime se uslovi realizacije poslova na međunarodnom tržištu još više otežavaju. Posebna tema je pogrešna politika plata u javnim preduzećima, pri čemu inženjeri i produktivniji kadrovi biraju mnogo lagodniji i bolje plaćen posao u javnim preduzećima, nego u realnom sektoru kome pripada i Energoinvest. Ti kadrovi postaju "prijevremeni penzioneri”, pri čemu realni sektor gubi kvalitetni kadar, a javna preduzeća ne dobijaju ništa na kvalitetu. Sve ovo su zaista izuzetno važni faktori, ne samo za Energoinvest nego i za sva druga zdrava i perspektivna preduzeća u zemlji i trend se mora promijeniti. Loša praksa se mora zaustaviti i sankcionisati, a raditi mnogo brže i organizovanije na obezbjeđenju podrške o kojoj sam govorila.

ONASA: Šta nam možete reći o iznalaženju rješenja za otplatu ratnog duga prema ruskoj kompaniji Gazprom?

HADŽIALJEVIĆ: Kada je gas u pitanju, tu postoje dvije bitne stavke. Produženje ugovora za snabdijevanje gasom za 2018. godinu i povrat ratnog duga BiH. Zahtjev za produženje ugovora je predat ruskom partneru Gazpromu i čekamo njihov odgovor. Nadamo se da će produženje ugovora biti uskoro. Što se tiče plaćanja ratnog duga, Energoinvest je u više navrata uputio pisma predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, premijeru Federacije BiH, te ministru Federalnog ministarstva energetike, rudarstva i industrije sa zahtjevom da se traži rješenje, pogotovu nakon što je ruski klirinški dug plaćen Bosni i Hercegovini. Važno je napomenuti da postojeći dug nije dug Energoinvesta, nego je to dug za gas koji su tokom rata koristili potrošači u BiH. S obzirom na to da je Energoinvest nosilac ugovora za uvoz gasa, dug formalno treba da izmiri Energoinvest, a pravi dužnici su država BiH, tj. potrošači u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, koji su tokom rata potrošili taj gas, pri čemu se tačno znaju omjeri tog duga između FBiH i RS. Na FBiH odnosio se dug od 53,89 milina USD, a na RS dug od 50,91 miliona USD. Do sada je FBiH izmirila dug u iznosu od 7,14 miliona USD, tako da sada dug FBiH iznosi 46,75 USD, dok RS nije izmirila ništa. Prema tome za vraćanje ratnog duga prema Gazpromu, kompletna odgovornost je na državi BiH i od države se očekuje rješenje ovog problema.

ONASA: U kojoj fazi je izdavanje poslovnog prostora Vladi Federacije BiH i njeno useljenje u zgradu Energoinvesta?

HADŽIALJEVIĆ: Na zahtjev Vlade FBiH, Energoinvest je dostavio svoju ponudu za smještaj institucija Vlade FBiH u poslovnu zgradu Energoinvesta na Pofalićima. Nakon prihvatanja ponude, Vlada FBiH je donijela odluku o preseljenju, te je usaglašeni Nacrt ugovora o zakupu prostora, Vlada uputila na odobrenje Federalnom pravobranilaštvu. Sa strane Energoinvesta svi preduslovi za iznajmljivanje prostora su ispunjeni, sva tražena dokumentacija je dostavljenja, a prostor spreman za korištenje. Odluka o rokovima preseljenja je u rukama Vlade FBiH.

ONASA: Naveli ste da je Energoinvest ranije bio nosilac novih tehnologija kao i obrazovanja kadrova. Da li se to može ponoviti?

HADŽIALJEVIĆ: Uprkos vrlo zahtjevnoj svakodnevnici i borbi za poslovni opstanak, mi smo upravo smogli snage za pokretanje nove poslovne ideje i tehnologije, čije promoviranje će se desiti za nekoliko dana. Naime, uz pomoć vrlo stručnih poslovnih prijatelja pokrećemo na 17- om spratu Energoinvestove zgrade, nešto što smo nazvali BLUM LAB, po kreatoru i dugogodišnjem direktoru Energoinvesta Emeriku Blumu. Radi se o tehnologiji tzv. “pametnih zgrada” odnosno “ pametnih gradova”, gdje se nalaze najnaprednije tehnologije praćenja kontrole i uštede energije u velikim sistemima. LAB će uz to biti potpuno otvorenog tipa za obuku mladih ljudi iz Energoinvesta, ali i izvan Energoinvesta, što smo zamislili u vrlo velikom obimu kada je u pitanju broj kadrova koji će proći navedene obuke. S obzirom na to da ćemo ovu novost ubrzo prezentovati zasebno, o njoj ćete imati prilike da čujete i vidite mnogo više, kada je budemo pokazali. Za kraj, želim da vam se zahvalim na ovoj prilici, i iskreno očekujem i nadam se da jako veliki napor koji mi u Energoinvestu ulažemo u očuvanje i uspon ove kompanije, izuzetno značajne za bosansko hercegovačku privredu, neće biti uzaludan, i da će napokon doći do pozitivne promjene u poslovnom ambijentu u kome radimo, jer je jedino na taj način uspjeh moguć.